Hvala Vam na strpljenju dok obrađujemo Vašu rezervaciju!
Do 10% popusta na Vaše rezervacije
Nagradni euri za svaku rezervaciju
Ekskluzivne pogodnosti krojene po Vašoj mjeri
* Najkasniji mogući datum odjave prema raspoloživosti sobe.
Ronilački turizam je u Rapcu i njegovoj okolici dobro razvijen, što ne čudi uzmemo li u obzir kristalno čisto more i sjajne uvjete za ronjenje. Budući da more nigdje nije dublje od 70 m, obala Rapca nudi brojne i raznovrsne mogućnosti za ronjenje i lokacije koje odgovaraju svim razinama prethodnog iskustva. Bez obzira uranjate li prvi put u predivan i uzbudljiv svijet ronjenja ili biste željeli usavršiti svoja znanja, brojni ronilački centri Rapca mogu Vam ponuditi fantastičan izbor tečajeva koje vode iskusni instruktori ronjenja s certifikatima. Osim obuke, ronilački centri osiguravaju i svu opremu potrebnu za početak Vašeg putovanja u fascinantan podmorski svijet. Istražite različite stijene, razigran morski život ili otkrijte tajne olupina koje leže pod morem već dulje od 100 godina. Tiho i prozirno more Rapca i lokacije kao što su Lanterna, Babino i Girandella omogućit će Vam nezaboravno ronilačko iskustvo i dati novi naglasak Vašem odmoru u Hrvatskoj.
Ronilački centri
Plomin, Plomin bb T: + 385 98 265 923
Labin, Aldo Negri 3 T: + 385 52 880 466
AC Sv. Marina, Labin T: + 385 52 879 052
Valamar Bellevue Hotel & Residence, Rabac T: + 385 52 879 052
Važni telefonski brojevi
Rabac, Obala m. Tita 39 T: + 385 52 872 085
Pula, Giardini 14 T: + 385 52 222 551 T: + 385 52 222 544
Pula, Kochova 1a T: + 385 52 215 663 T: + 385 98 219 225
T: 112
T: 9155
Korisne informacije
Rekreativno-sportsko ronjenje, turističko ronjenje kao i ronjenje u gospodarstvu ili za posebne potrebe u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o obavljanju podvodnih aktivnosti, Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu. Turističko ronjenje obavlja se isključivo u okviru i pod nadzorom ronilačkog centra koji je ovlašten i osposobljen za rekreativno-turističko ronjenje. Mjesto ronjenja mora biti vidljivo označeno ronilačkom bovom ili ronilačkom zastavom na plovilu. U ronilačkom centru, kao i na plovilu, moraju biti vidljivo označeni važni telefonski brojevi službe za traganje i spašavanje na moru kao i brojevi hiperbaričkih komora.
Roniti se može uz izdavanje valjane ronilačke iskaznice koju distribuira Hrvatski ronilački savez HRS (www.diving-hrs.hr) u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (mmpi.gov.hr). Iskaznica vrijedi za kalendarsku godinu. Za samostalne podvodne aktivnosti potrebno je pribaviti odobrenje koje izdaje Lučka kapetanija.
Cijena je 2400,00 kuna za 365 dana. Za turističko ronjenje u registriranim ronilačkim centrima nije potrebno individualno odobrenje.
Odobrenje za navedene zone izdaje nadležno tijelo i svaki centar koji obavlja ronilačke aktivnosti u navedenim zonama mora imati i pismeno odobrenje nadležnog tijela.
Bolnice i klinike postoje u svim većim gradovima, a hitna pomoć i ljekarne u svim mjestima. Strani turisti ne plaćaju medicinske usluge ako je Health Care Convention (konvencija o medicinskoj skrbi) potpisana između Hrvatske i zemlje iz koje dolaze. Troškovi medicinskih usluga pruženih osobama koje dolaze iz zemalja s kojima Konvencija o medicinskoj skrbi nije potpisana naplaćuju se direktno korisniku prema cjeniku. Za pacijente čiji su životi u opasnosti na raspolaganju je hitan transport zrakom (helikopterom) ili morem (gliserom).
Luana, nekada trgovački brod, danas njegova olupina na samom morskome dnu, potopljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata. Godine 1943. Luana je, tijekom svoje redovne plovidbe, naletjela na minu zbog koje je danas iznimno zanimljiva svim roniocima. Njezina olupina leži u pravilnom položaju, a vjerni su joj posjetioci slabe struje i veliko bogatstvo riba. Zbog dubine na kojoj se nalazi, jedino je iskusnim roniocima moguć ulazak u njezinu olupinu koja je, unatoč stradanju, ponosita, dobro očuvana i kompletna. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Pod imenom Renteria, godine 1921. izgrađen je teretni parobrod Vis. Godine 1946. Vis je iz Rijeke isplovio za Rašu radi ukrcaja ugljena. Budući da u srednjem dijelu Velih vrata još nisu bila uklonjena minska polja, zapovjedniku je naloženo da se drži što bliže istarskoj obali, no nadomak rta Mašnjak na ulazu u Plominski zaljev, brod je zatresla strahovita eksplozija. Brodolomce je spasio motorni jedrenjak i iskrcao ih u Rapcu. Uz bok broda vide se na dnu mora ostaci drvenih čamaca za spašavanje koji su ispali sa svojih mjesta. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Željezni parobrod izgrađen je 1879. u Velikoj Britaniji, u vrijeme kad su željezni parobrodi već odnijeli konačnu pobjedu nad jedrenjacima. Plovio je cijelim Sredozemljem i do Sjeverne Europe prevozeći ulje i vino iz talijanske pokrajine Puglia, a na povratku dovozeći ugljen iz Cardiffa. U noći 14. 1. 1914. zbog guste magle posada je izgubila orijentaciju prilikom plovidbe kroz kanal Vela vrata. Jako nevrijeme bacilo je brod na obalu nedaleko rta Pečen na Cresu gdje je brzo potonuo. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Godine 1948. Argo je plovio iz Venecije prema Rijeci s teretom rajčica. Naletio je na minu zaostalu iz Drugoga svjetskog rata. Snažna eksplozija prepolovila je brod neposredno iza komandnog mosta. Pramac je od krme udaljen pedesetak metara. Obje polovice leže uspravno, tek neznatno utonule u mulj. Između pramca i krme mogu se vidjeti rasuti dijelovi broda i opreme. Oba su sidra još na svojim mjestima. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Talijanski razarač izgrađen 1913. u Genovi, porinut je u more godinu dana kasnije, a potonuo već 1918. Nakon objave završetka rata brod je iz Pule krenuo za Rijeku. Oko 2 n.m. izvan Ližnjana zahvatio je rubnu minu koja ga je presjekla na dva dijela. Veći pramčani dio nalazi se sjevernije, okrenut naopako s puknućem trupa kroz koje se mogu vidjeti topovske granate. Krmeni dio, tridesetak metara dug, leži oko 300 m južnije i u pravilnom je položaju. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Engleski torpedni patrolni brod potonuo je krajem Drugoga svjetskog rata kad je tijekom redovitog patroliranja naišao na minu. Uslijed dramatične eksplozije prepolovljen je na dva dijela. Prvi dio dugačak je oko 20 - 25 m i u cijelosti je očuvan. Drugi dio, duljine 20 m, nalazi se nekoliko metara dalje, no uništen je, jer su ga Englezi zapalili kako neprijatelj ne bi mogao doći do radara… tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Iznimno lijepa pozicija s vrlo dugim i raznovrsnim zidom, koji se proteže više od 200 m u duljinu, izrazito je pogodna za sve vrste tečajeva i sve vrste ronioca. Za vrijeme ronjenja, koje se po želji može odvijati na dubinama do ili više od 20 metara, obilazi se nekoliko podmorskih rtova s bezbroj rupa i podmorskih hridi od kojih svaka obiluje bojama i raznovrsnim životom. U more se ulazi svega nekoliko metara od obale, što ronjenju daje posebnu sigurnost. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Tijekom ronjenja ovdje ćete na dubini od 29 - 32 metra naići na komade amfora, ostatke starog rimskog brodoloma. Veći dio ronjenja odvija se uz vrlo zanimljiv zid koji doseže dubinu i veću od 30 m sa spiljama i bogatim životom. U proljetnom razdoblju često se susrećemo s hobotnicama koje ovdje traže svoje mjesto za polaganje jaja. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Pozicija koja se obično koristi za završna ronjenja na početnim ronilačkim tečajevima pogodna je i za vježbe orijentacije i upotrebe kompasa. Roni se uz blago postavljenu kamenitu padinu koja na dubini od dvadesetak metara završava u pijesku. Ronjenje je jednostavno i sigurno, jer dubina nije velika i orijentacija je vrlo jednostavna. Ovisno o godišnjem dobu moguće je naići na velike primjerke kvalitetne ribe kao što su zubatac, brancin, orada ili lica. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Ronjenje počinje na sjevernoj strani – skokom u more i ronjenjem uz liticu. Dno polako pada dok pratite stijenu s desne strane i krećete prema jugu. Stijena se diže okomito iznad Vas, lagano zavija i tako tvori podvodne uvale. Iako prosječne dubine oko 25 m, dva se kamena jezika spuštaju i do četrdesetak metara. Ovo je jedno od onih ronjenja u kojima se ne vraćate na početnu točku. Brod je usidren južnije i kad izronite slobodno doplivate do njega. Kako je stijena prilično duga i zanimljiva, tako i ronjenje može potrajati šezdesetak minuta. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Svjetionik na rtu sagrađen je za vladavine Austrije. Roni se uz samu obalu, prateći stijenu na dvadesetak metara dubine u smjeru istoka. Na 25 m prolazi se kroz tunel obrastao mekim koraljima i žarnjacima. S lijeve strane je mala spilja u kojoj se mogu vidjeti veliki crv cjevaš, hlap… Obilazite stijenu i uspinjete se prema plićaku. Na dubini od 3 m nalazi se usjek koji ulazi u kopno, na čijem je kraju prekrasna šljunčana plaža. tekst: Željko Kamerla u suradnji sa ronilačkim centrima Istre
Zbog zanimljive morfologije dna i životinjskog svijeta jedno je od najpopularnijih ronjenja. Sika je okrenuta k, istoku pa je najbolje vrijeme za ronjenje u prijepodnevnim satima. Ronjenje počinje na sjevernoj strani, spuštanjem prema istoku. Otvara se zid, a dno je na 28 metara. Potom udesno, roni se prema jugu i ulazi u prevjes na 14 m koji se nastavlja u zid pa u malu spilju. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Ući i izaći iz mora je jednostavno i moguće po gotovo svim vremenskim prilikama. Za početnike koji nemaju puno iskustva s ronilačkom opremom, ovo je odlično mjesto za početak. Na plaži uglavnom nema gužve i možete se cijeli dan usidriti i isprobavati vlastitu ronilačku opremu ili provoditi obuku. Dubina ronjenja je najviše 12 m, iako je najzanimljivije na dubini do 7 - 8 metara. Ova je lokacija posebno atraktivna za noćno ronjenje. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Ronjenje uz raznolik životinjski svijet i jake struje počinje uz južnu stranu Sike u smjeru istoka. Na dubini od 25 m uz okret nastavlja se na sjever. Južna strana Sike poznata je po jatima baraja, kao i po stalnim stanovnicima, jastozima. Sjeveroistočna strana morfološki je posebno zanimljiva - izmjenjuju se usjeci, spilje, prevjesi… Ronjenje niz struju na Siki je poseban doživljaj. Jedrite pod vodom bez napora, a peraje koristite samo za kormilarenje. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Mitska Galijola, hrid usred mora, proteže se u smjeru istok - zapad i duga je oko 150 m, a široka samo pedesetak. Na sred hridi nalazi se svjetionik koji upozorava pomorce na njeno postojanje. Najljepši dio za ronjenje njezina je južna strana. Sidri se stotinjak metara od obale, na dubini od 12 m, a zaranja po sidrenom konopu do ruba zida na 15 m. Najveća dubina ronjenja je oko 40 m. Ronjenje završava izronom kroz kanjon koji vodi do sigurnosnog zastanka. Kanjon je najljepši dio ronjenja nakon kojega je obavezan posjet i slikanje na Galijoli. tekst: Željko Kamerla u suradnji s ronilačkim centrima Istre
Primajte naše posebne ponude i popuste izravno u svoj sandučić elektroničke pošte.
